Zahvaljujući kompenzacionim listama svaki četvrti poslanik bez povjerenja građana

Autor :Nezavisne novine

BANJALUKA, SARAJEVO – Zbog načina na koji se formiraju stranačke izborne liste za izbor poslanika u tri najviša parlamenta u BiH, otvara se mogućnost da političari koji ne dobiju povjerenje građana u parlamente uđu prečicom, preko kompenzacionih lista.

Ako se pogledaju izborni rezultati sa opštih izbora iz 2014. godine, može se vidjeti da je svaki četvrti poslanik u Predstavničkom domu BiH, Narodnoj skupštini RS i Predstavničkom domu FBiH u parlament ušao ne zato jer je dobio povjerenje građana, već zato što su ih stranački šefovi stavili na kompenzacione liste. Iz dostupnih materijala na internet sajtu Centralne izborne komisije BiH može se vidjeti da je nekoliko predsjednika političkih stranaka u parlament ušlo a da za njih nisu glasali građani, već zato jer su ih stranke stavile na kompenzacione liste.

Maksida Pirić, portparol CIK-a BiH, kaže da su kompenzacioni mandati propisani Izbornim zakonom BiH, kako bi se obezbijedilo da se kompenzuje nedovoljna proporcionalnost na nivou entiteta.

Prema našem izbornom zakonodavstvu, kompenzacioni mandati služe da bi se zadovoljila etnička i polna struktura među izabranim poslanicima. Međutim, postavlja se pitanje na koji način bi kompenzacione liste trebalo da budu sastavljane.

Prema riječima Pirićeve, politička stranka ima pravo da sastavi listu kandidata za kompenzacione mandate kako sama želi, a u parlament će ući kandidati na vrhu liste, bez obzira na to da li su dobili ili nisu dobili povjerenje građana.

“Teoretski, može se desiti da prvi na kompenzacionoj listi ne osvoji nijedan glas građana, on ipak dobija kompenzacijski mandat”, ističe ona.

Vehid Šehić, direktor Foruma građana Tuzla i bivši predsjednik CIK-a, ističe da nije upitno postojanje kompenzacionih listi, nego kako se kandidati na njih postavljaju.

“Moglo bi se, recimo, razmisliti da se kandidati ne određuju unaprijed, nego da kompenzacione mandate dobiju oni koji su osvojili najviše glasova, a nisu mogli ući na redovne liste”, navodi Šehić. On bi, kako kaže, išao i korak dalje: predložio bi da se u domove naroda ne mogu imenovati delegati koji nisu osvojili povjerenje građana na redovnim listama.

“Neću o imenima, ali znam nekoliko delegata koji nisu prošli kao poslanici, pa sad kao delegati žele da se dokažu pa su često najradikalniji i najglasniji”, kaže on.

Dario Jovanović, direktor projekta Pod lupom – Koalicije za slobodne i poštene izbore, kaže da postoje i dobre i loše strane.

“Kompenzacijske liste su korisne jer osiguravaju pravedniji sistem raspodjele mandata po političkim subjektima. One u obzir uzimaju “rasute glasove” po izbornim jedinicama i političkim subjektima, te doprinose da svi dobiju što je više moguće srazmjeran broj mandata u odnosu na ukupan broj osvojenih glasova na izborima, na nivou entiteta”, navodi on. Sa druge, pak, strane, kaže da one nerijetko služe i kao instrument dodatnog osiguranja da će pojedini kandidati na izborima dobiti mandat i ako ne dobiju dovoljan broj glasova na redovnim listama.

“U prošlosti smo imali slučajeve da su pojedini nosioci na kandidatskim listama takođe nosioci na kompenzacijskim listama, što je jasan znak da pojedini kandidati za svaki slučaj pokušavaju obezbijediti mandat kroz kompenzacijske liste ukoliko izostane podrška građana za njih. S tim u vezi, izborni legitimitet poslanika koji su dobili mandat kroz kompenzacijske liste može, ali i ne mora s obzirom na postojanje više izbornih jedinica, biti manji od izbornog legitimiteta kojeg imaju poslanici birani na redovnim kandidatskim listama”, zaključuje on.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: