SAD Crnu Goru pomogle sa 55 miliona dolara, Klinton pohvalio Đukanovića

Vijesti.me

Administracija američkog predsjednika Bila Klintona (Bill Clinton) pružala je značajnu političku i finansijsku podršku crnogorskoj vlasti nakon što se predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Milo Đukanović distancirao od politike Slobodana Miloševića. To se može zaključiti iz dokumenata koji su krajem prošle sedmice postavljeni na sajtu “Predsjedničke biblioteke i muzeja Bila Klintona”. U tim dokumentima se, između ostalog, navodi da je Klintonova administracija samo 1999. godine Crnu Goru pomogla sa 55 miliona dolara.

– SAD su pružile ukupno 55 miliona dolara ekonomske podrške Crnoj Gori u fiskalnoj 1999. godini; 20 miliona od toga je bila tehnička i humanitarna podrška a 35 miliona platni bilans – kazao je 9. decembra te godine Džejms Dobins (James Dobbins ), specijalni savjetnik predsjednika i državne sekretarke za Kosovo i primjenu Dejtonskog sporazuma.

Dobins je tom prilikom kazao da SAD podržavaju političke i ekonomske reforme koje se dešavaju u Crnoj Gori i da bi ona mogla poslužiti kao primjer ostalim dijelovima tadašnje Jugoslavije. Pohvale na račun Đukanovića Klinton je iznio u govoru u junu 1999., koji je bio u čast tadašnjeg slovenačkog predsjednika Milana Kučana.

-Želio bih da se zahvalim također i predsjedniku Crne Gore Đukanoviću, koji je ovdje večeras sa nama, za sve što su uradili da zaštitite demokratiju i toleranciju neophodnu da se ona razvije. Uz vašu pomoć, i stalan oprez, možemo jednom za svagda dokazati da su Evropa i sloboda sinonimi – piše u njegovom govoru od 21. juna 1999.

U dokumentu američke administracije navodi se, između ostalog, i da su Đukanović i crnogorska vlast najpouzdanije i najefikasnije snage za demokratiju u Jugoslaviji.

– Pokazali su hrabru posvećenost političkim i ekonomskim reformama, uprkos stalnim naporima Beograda da ih podrije. Crna Gora, također, može imati važnu ulogu u jačanju širenja demokratije na ostale dijelove bivše Jugoslavije. Izabravši put demokratije i reformi, čelnici Crne Gore su postavili standarde koje bi trebali slijediti svi jugoslovenski lideri – stoji u dokumentu.

Tadašnja američka državna sekretarka Medlin Olbrajt (Madeleine Albright ) se sa crnogorskim predsjednikom sastala krajem 1999. godine u Berlinu na marginama sastanka šefova diplomatija osam najrazvijenijih zemalja svijeta (G8), a njih dvoje su na ljeto sljedeće godine razgovarali i u Rimu, vidi se iz dostupnih podataka o sastancima američkog predsjednika i državne sekretarke.

Navodi se i da je uoči početka bombardiranja NATO 1999, Klintonov savjetnik za nacionalnu sigurnost Semjuel Berget (Samuel) pripremio dokument koji se tiče vojnih operacija na Kosovu, a u kojem je za Olbrajt bio namijenjen dio o Crnoj Gori.

– Šta se može učiniti da se minimiziraju političke posljedice zračnih napada u Crnoj Goru na predsjednika Đukanovića – piše u dokumentu iz marta 1999. sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti.

U dokumentu se pominju verzije napada na SRJ u kojem bi prvobitni paket zračnih napada (“Faza I”) bio fokusiran na integrirane sisteme zračne odbrane u Srbiji i u Crnoj Gori.

– Napad na integrirane sisteme zračne odbrane uključuje u slučaju nužde napade u Crnoj Gori. Već smo upozorili predsjednika Đukanovića da će to vjerovatno biti slučaj – stoji u dokumentu od 20. marta.

Četiri dana kasnije počeli su zračni napadi na Jugoslaviju.

U dokumentima se navodi i da se Bijela kuća trudila da o pitanju stabilnosti Crne Gore 2000. razgovara sa tadašnjim i sadašnjim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Na pitanje novinara hoće li američki predsjednik podržati napore pojedinih evropskih zemalja da se Milošević upozori da drži ruke podalje od Crne Gore i kakav je stav njegovog ruskog kolege po tom pitanju, tadašnji zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost Džejms Stajnberg (James Steinberg ) kazao je da je Bijela kuća zabrinuta.

– Mnoge zemlje G8, naročito naše NATO saveznice i mi sami, zabrinuti smo zbog napora Miloševića da destabilizira region, ne samo Crnu Goru, nego mnogo šire. Zato očekujem da se tokom radne večere i bilaterale sa predsjednikom Putinom pomene pitanje stabilnosti na Balkanu i da će predsjednik naglasiti važnost da se zalažemo za očuvanje demokratske vlade pod Đukanovićem – kazao je Stajnberg na konferenciji 17. jula 2000. u Bijeloj kući.

Ima objekata koje treba gađati u Crnoj Gori.

Crna Gora bila je tema više telefonskih razgovora Klintona sa britanskim premijerom Tonijem Blerom (Tony Blair ) i njemačkim kancelarom Gerhardom Šrederom (Gerhard Schröder).

Mnogi dijelovi razgovora o Kosovu i Miloševiću nisu dostupni, posebno odgovori sagovornika američkog predsjednika, a u jednom od njih razgovaraju o napadima na mete u Crnoj Gori.

– Naš narod traži da razmotrimo preventivne akcije protiv pojedinih meta u Crnoj Gori. Znam da ___ ne želi da tamo gađa, ali je čak ___ kazao da ima neke stvari koje bismo trebali gađati. Da ti dam primjer ili dva: smatramo da ima nekoliko objekata u koja ulaze kako bi iznijeli projektile; u i oko luka u Crnoj Gori; postoji jedan ključan most koji moramo da napadnemo, prije nego što krenu sa prelaskom vojnih jedinica. Stoga smo veoma zabrinuti zbog njihovih mogućnosti da koriste te objekte. Nema mnogo meta i nema puno rizika od civilne štete – kazao je Klinton.

U drugom razgovoru on Bleru govori kako se i da li se može izvršiti ekonomski pritisak na Miloševića koji neće previše naškoditi Makedoncima i Crnogorcima, a među opcijama su borba protiv pranja njihovog novca na Kipru i pritisak na njihove račune u Londonu.

– Ne želim da Crnogorcima stvorim bilo kakve probleme – kazao je Klinton Bleru u aprilu 1999.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: