Zvizdić: Bunt građana zbog povećanja cijena goriva je bio opravdan, šta rade entitetske vlade?

Klix

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao je u intervjuu za Klix.ba da vlast pod kontrolom drži situaciju u vezi s migrantima te je poručio da BiH neće postati nikakav sabirni centar za migrante.

“Ono što je za nas važno jeste da će se Vijeće ministara i državne institucije i dalje ponašati u skladu s tri bazne smjernice koje smo definirali na početku, a to je prije svega humani odnos, ljudski pristup ljudima koji su u nevolji, zatim ponašanje u skladu s domaćim zakonima, a to je Zakon o strancima i Zakon o azilu, čime je potpuno jasno da nadležnosti u toj oblasti ima država i ona će i dalje imati glavnu i koordinirajuću ulogu. I konačno moramo poštovati i međunarodne standarde. U svemu tome je važno pitanje sigurnosti za sve građane i za BiH.

Zbog toga smo značajno pojačali granice prema našim istočnim susjedima. U ovom trenutku je, takoreći, prekomandovano više od 125 policajaca s nivoa BiH, RS i Brčko Distrikta. Nastavit ćemo prebacivanje policijskih snaga na granicu u obimu u kojem to bude potrebno u narednom periodu i znatno ćemo tehnički opremiti Graničnu policiju kako bismo zapriječili sve nelegalne prolaze, a kako bi migranti isključivo morali ići na državne prijelaze.

S druge strane sada imamo dovoljan broj objekata za smještaj migranata. Kod nekih izbjeglica je primjetno nasilničko ili agresivno ponašanje, riječ je o nekih 20-30 osoba na području USK, a to pitanje će biti riješeno u toku ove sedmice i ono naravno više neće praviti probleme takve vrste.

Mi ćemo pratiti ukupnu situaciju i kretanje migranata prema Evropi dok ono bude sigurno i propusno, u tom smislu ćemo naravno i mi djelovati na našim istočnim granicama. Ako ikada EU ili bilo koja zemlja EU, pogotovo Hrvatska, tu rutu pretvore u takozvanu slijepu ulicu za migrante, naravno da ćemo imati adekvatan odgovor na način da BiH sigurno neće postati sabirni centar za ogroman broj migranata ako bi došlo do njihovog kretanja preko Grčke i Albanije dalje ka Balkanu”, rekao je Zvizdić.

Kako komentirate izjavu predsjednika RS-a Milorada Dodika da političko Sarajevo zajedno s obavještajnom službom, koju, kako kaže, vodi SDA, radi na tome da se u BiH prije izbora “uvuče” blizu 150.000 migranata?

To su potpuno neistinite pa čak i nebulozne izjave. To su zaista vrlo nekorektne izjave koje su u funkciji predizborne kampanje i zbog toga je važno da imam ove relevantne podatke. Dakle, mi nastavljamo upravljati migrantskom krizom na jedan vrlo ozbiljan način u saradnji s našim susjedima, a u posljednje vrijeme i saradnji sa EU, FRONTEX-om, iako ne pripadamo njemu.

Ono što je jednako važno jeste da su institucije EU, UN, i druge države pokazale spremnost i izdvojile određena finansijska i materijalno-tehnička sredstva koja mogu znatno pomoći da riješimo ovo pitanje.

A kako komentirate Dodikove tvrdnje o britanskim špijunima u BiH, koji žele destabilizirati manji bh. entitet?

Radi se o jednoj izjavi koja uopće nije utemeljena na bilo kakvim istinitim i relevantnim činjenicama. Prije svega želim naglasiti da je Velika Britanija prijatelj BiH i da su upravo zahvaljujući britansko-njemačkoj incijativi pokrenuti brojni pozitivni i prije svega evropski ekonomski procesi u BiH.

Velika Britanija naravno ne šalje ljude, svoje građane, u misiju, kako to predstavlja gospodin Dodik. Ponavljam, sve je usklađeno s potpuno jasnom predizbornom taktikom, a to je ne govoriti o životnim problemima, ne govoriti o ekonomskim problemima koji postoje u RS, ne govoriti o daljnjim perspektivama, nego dalje forsirati i na neki način preferirati već isprobanu formulu izbornih kampanja, a plašiti svoj narod potezima i namjerama drugih i drugačijih.

Ta formula se, nažalost, više puta u prošlosti pokazala uspješnom i Dodik se očito nada da će i ovaj put homogenizirati svoje glasačko tijelo tako što će ih plašiti Bošnjacima, SAD-om, Turskom, a evo u posljednje vrijeme i Velikom Britanijom. Dakle, koga vidi prvog na horizontu ili kako mu padne na pamet, jednostavno on djeluje na takav način. Ja još jednom zaista pozivam da i u ovoj izbornoj kampanji ostanemo fokusirani na ono što je važno za BiH, prije svega su to evropske integracije, ekonomija i svakako pitanje stabilnosti i sigurnosti BiH i regiona.

Može li Mehanizam koordinacije odgovoriti novom zadatku iz Evropske komisije, odnosno na 655 pitanja. Koje su vaše procjene, ali i u vezi s kandidatskim statusom za BiH?

Mi smo očekivali dodatna pitanja, štaviše dobili smo manje dodatnih pitanja nego što je to recimo dobila Srbija i Albanija u odnosu na ukupan broj baznih pitanja, što govori da su naši prvi odgovori bili vrlo ozbiljni, sadržajni tako da ova pitanja ustvari samo znače njihov upit da li se u međuvremenu nešto promijenilo i da li imamo neke dodatne informacije i pojašnjenja određenih procedura.

Zbog toga od ovih 655 pitanja najveći broj pitanja i otpada na političke kriterije, dakle ne na sigurnosne, na ekonomske, na pitanje socijalne politike i obrazovanja, a što je i očekivano s obzirom na kompleksnost našeg političkog sistema. Ono što je prednost jeste da već imamo uspostavljena tijela Mehanizma koordinacije.

Želim ponoviti da je Mehanizam koordinacije ustvari i usvojen, definiran i kreiran upravo zbog potrebe da riješimo aktivnost na putu EU integracija kao što je Upitnik i on naravno nije supstitucija, niti je zamjena bilo kom zakonu, Ustavu ili bilo kojim drugim važećim zakonskim procedurama u BiH. Iskoristit ćemo već formirana tijela Mehanizma koordinacije. U ovoj sedmici pitanja će biti prevedena. Bit će podijeljena tačno po grupama čija je nadležnost da odgovore na ta pitanja. Ja još uvijek ne bih govorio o rokovima sve dok radne grupe ne počnu svoj rad, a onda će nas predsjedavajući radnih grupa izvijestiti o dinamici rada.

Moram reći, naravno, da je ovo specifično predizborno vrijeme koje je uvijek opterećeno dodatnim i tenzijama i blokadama i da ono može negativno utjecati i na ovaj dio faze odgovaranja na dopunska pitanja. Ali evo očekujem da ipak svi budemo racionalni i shvatimo značaj ove aktivnosti, jer poslije ove aktivnosti praktično ne bi ništa drugo trebalo stajati na putu dobivanja kandidatskog statusa, a jeste i ključni cilj da u vrijeme trajanja mandata ove vlasti ili ovog Vijeća ministara dobijemo kandidatski status. Kad odgovorimo na ova pitanja mi smo praktično ispunili sve naše obaveze s evropske agende koje nam omogućavaju da dobijemo kandidatski status.

Uskoro putujete na Samit 16+1 u Sofiji, a potom i Samit Zapadnog Balkana u Londonu. Šta se može očekivati za BiH?

Za nas će ključno biti dešavanje na Samitu u Londonu koji je ustvari nastavak Berlinkog procesa. Moram reći da kao i prethodni domaćini Velika Britanija ovaj samit priprema na jedan vrlo ozbiljan i odgovoran način. On će na neki način imati svoja tri ključna segmenta. To je segment ekonomije, politike, odnosno daljnjeg razvoja i unapređenja regionalnih odnosa i segment sigurnosti kojem će se ovaj put dati mnogo veći značaj nego u nekom prethodnom periodu.

Sva ova tri segmenta za nas su izuzetno važna, posebno pitanje ekonomije gdje će biti dodatno prošireno polje connectivity agend, dakle ne samo pitanje transporta i energije, nego i digitalnog povezivanja, jačanja malih i srednjih preduzeća, start up kompanija u svim zemljama regiona za što smo mi posebno zainteresirani zbog mogućeg zapošljavanja mladih ljudi.

U političkim odnosima smo naravno spremni za daljnje jačanje regionalne saradnje, ali uistinu na bazi međusobnog poštovanja i reciprociteta o našim odnosima. Mislim da će tu biti dva specifična pitanja, pitanja nestalih, dakle da završimo proces traženja nestalih poslije 20 i nešto godina. Svi smatramo da trebamo uložiti dodatne napore da finaliziramo taj proces i u tom smislu je zaista neophodna saradnja zemalja u regionu, prije svega između BiH, Srbije i Hrvatske i Crne Gore.

Naravno, pitanje vizne liberalizacije, viznog režima između BiH i Kosova na način na koji smo mi to i ranije predlagali. Nije riječ o priznanju Kosova, nego o tome da omogućimo privrednicima da mogu dobiti vize i razviti ekonomsku saradnju, a onda naravno i pitanju viza za građane koji bi trebali normalno putovati i obavljati svoje porodične, poslovne i turističke potrebe. Nadam se da ćemo ta dva pitanja riješiti na pozitivan način.

Kada je riječ o pitanju sigurnosti, ja sam jučer gospodina Moorea o tome detaljnije informirao. Mislim da je BiH napravila veliki progres, da ima puno toga pozitivnoga zato što smo zaista uspjeli spriječiti daljnji odlazak, bilo kakav odlazak građana na strana ratišta, ne postoji bilo kakav eksces koji bi se mogao okarakterisati kao akt ekstremizma, terorizma i međunacionalnog sukoba i u tom smislu zaista imamo vrlo pozitivne rezultate koje nam priznaju relevantne evropske i međunarodne institucije. Naravno, segment dobivanja novih investicija, grantova, kredita će biti nešto jednako važno i u tom smislu ćemo imati pripremne sastanke. Mi smo naše projekte iz oblasti transporta, okoliša i priroljoprivrede već pripremili, tako da su oni u fazi obrade.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: