I na privatnim fakultetima sve manje onih koji rade i studiraju zbog odgovarajuće diplome

Avaz.ba

Trend smanjenja broja novoupisanih studenata na javnim i privatnim fakultetima i univerzitetima u BiH iz godine u godinu sve je izraženiji. Potvrđuju to i studenti, ali i njihovi profesori s kojima smo razgovarali.

Demografski faktor

Nedugo nakon što su u BiH privatni fakulteti počeli nicati kao gljive poslije kiše, umnožavajući matematičkom progresijom i broj diplomiranih visokoobrazovanih kadrova, mnogi su se pitali gdje će svi ti mladi obrazovani ljudi sutra raditi i kakva je stvarna vrijednost njihovih diploma.

Tako je, naprimjer, na bijeljinskom birou za zapošljavanje najviše  nezaposlenih diplomiranih ekonomista i menadžera, pravnika, profesora razredne nastave, engleskog jezika, ali i svih drugih profesija i zanimanja. Devalvacija diploma je više nego očigledna.

Prof. dr. Milenko Stanić, prorektor na Univerzitetu „Sinergija“, kaže da je opći trend pad broja upisanih studenata na svim univerzitetima te da se razlozi najviše podvode pod demografski faktor, iako to ne mora uvijek biti tako.

– Iz godine u godinu upisuje se manje osnovaca u srednje škole. Mladi nakon završene srednje škole odlaze u inostranstvo,  u zemlje EU, da rade ili da se tamo pripremaju za studiranje. Značajan broj studenata ide i u Srbiju na tamošnje fakultete. Univerzitet „Sinergija“ je prije imao više studenata – radnika iz državne uprave i javnih preduzeća koji su na ovom univerzitetu stjecali odgovarajući stepen kvalifikacija. Sada to nije slučaj i znatno je manje studenata iz te kategorije. Nekada je bilo više studenata koji su dolazili iz radnog odnosa da studiraju nego onih koji su nam dolazili iz srednje škole. Procentualno, njihov broj je sveden na deset do 15 odsto – napominje profesor Stanić.

  • ” style=”box-sizing: border-box; position: relative; min-height: 1px; padding-right: 15px; padding-left: 15px; float: left; width: 690px;”>

Godina 6.500 KM

Boro Krstić, direktor Univerziteta Bijeljina, na kome postoje četiri fakulteta: za psihologiju, farmaceutski, zatim zdravstvenih studija i poljoprivredni, ističe kako se upisni rok na ovom univerzitetu zna produžiti i do novembra.

– Imamo praznih, neupisanih mjesta. Kod nas studij farmacije košta 6.500 KM po godini, što je mnogima nedostupno. Osim našeg Poljoprivrednog fakulteta, u Bijeljini postoji i Odjeljenje Poljoprivrednog fakulteta iz Istočnog Sarajeva. Izražen je i deficit nastavnog kadra, jer je zakon predvidio strožije kriterije za izbor docenata – pojašnjava Krstić.

Izuzeci

Da postoje izuzeci potvrđuju podaci koje iznosi prof. dr. Miladin Jovičić, dekan Fakulteta poslovne ekonomije u Bijeljini, na kome je, kako tvrdi, u prošloj upisnoj godini došlo do prebačaja upisne kvote.

– Umjesto planiranog i odobrenog upisa 74 brucoša, mi smo upisali 90, te smo od resornog ministarstva tražili odobrenje za upis još 16 – navodi Jovičić.

Prof. dr. Budimir Stakić, prorektor za nastavu na „Slobomir P“ univerzitetu, kaže da poseban interes vlada za Akademiju umjetnosti na „Slobomiru“, tačnije za Odsjek za muziku, jer beogradska Muzička akademija ima ograničen broj upisnih mjesta, a veliki broj mladih želi to upisati.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: