Direktor Historijskog arhiva: Trebevićka žičara je poseban poklon građanima za Dan grada Sarajeva

Historijski arhiv Sarajevo i Trebevićku žičaru veže isti datum. Davne 1959. godine Trebevićka žičara je puštena u promet 3. maja, a 11 godina prije na isti datum osnovan je Historijski arhiv Sarajevo. Razgovarali smo s direktorom ove ustanove Fuadom Ohranovićem koji je naveo da je veliki dio građe o žičari pohranjen u ovom arhivu. Osvrnuo se i na nekadašnji značaj žičare, kao i na to koliko će njeno ponovno otvaranje doprinijeti razvoju Sarajeva.

Ohranović je istakao kako je Trebevićka žičara od prvog otvaranja bila značajan projekt s obzirom na to da je riječ o domaćem proizvodu koji je napravljen na prostoru bivše Jugoslavije, a samo pogonski dio je uvezen iz Čehoslovačke.

“Predstava u javnosti je trebala pokazati da je jugoslovenska privreda bila razvijena. Kada je riječ o Trebevićkoj žičari, Historijski arhiv Sarajevo posjeduje dokumentaciju njenog tehničkog prijema iz decembra 1959. godine, kada je zapravo zvanično odobren njen rad. Osim toga, u arhivu se nalaze i tekstovi sarajevskog Oslobođenja koje je u to vrijeme redovno izvještavalo o prvim danima rada Trebevićke žičare. Naravno, posjedujemo i slike žičare, pogotovo one koje su nastale u njenim prvim danima postojanja”, ispričao je.

Prvi dan rada Trebevićke žičare obilježilo je 3.000 vožnji. Ohranović nam je ispričao da je ona u prvim danima radila od 14 sati te da su se redovi građana koji su čekali na vožnju pravili od 12 sati i opet na kraju nisu svi stizali da se provozaju. Kasnije je, nakon negodovanja građana znatno produžen rad te je od druge polovine maja vozila od 8 sati ujutro do 20 sati navečer, a nedjeljom do 21 sat.

“Žičara je na poseban način predstavljala multikulturalno Sarajevo. Dakle, svi koji su se vozili žičarom mogli su uživati u pogledu na Stari Grad koji je prepoznatljiv po specifičnom izgledu mahala i spoju osmanske i evropske civilizacije. Na tom prostoru se nalaze Vijećnica, Begova i Careva džamija, Katedrala, Stara pravoslavna crkva, Aškenaška sinagoga, što je zapravo osnovna forma Sarajeva koja je uvijek bila svima interesantna”, dodao je Ohranović.

Sagovornik nam je ispričao da se veliki broj građana u tom periodu vozio žičarom na Trebević, gdje su mogli uživati u čistom zraku, jer je to bilo najpoznatije izletište na koje se za kratko vrijeme moglo stizati iz centra grada.

“I tada se kao i sada Sarajevo suočavalo sa zagađenim zrakom, a pošto je Trebević oduvijek nazivan ‘plućima Sarajeva’, velika prednost je bila upravo vožnja žičarom koja se s tog aspekta može nazvati i ekološkim projektom, pogotovo ako se uzme u obzir da su u tom periodu njenog rada ukinute i brojne autobuske linije, jer nije bilo zainteresovanosti za tu vrstu prijevoza”, istakao je.

Ohranović je kazao da će ponovno otvaranje Trebevićke žičare podsjetiti na nekadašnja vremena, ali da je njen izgled znatno drugačiji nego što je prije bio. Dodao je da je modernizacijom postignuto to da građani za četiri minute brže stignu do Trebevića, kao i to da je kapacitet kabina povećan, ali da to neće umanjiti njen značaj.

“Uvjeren sam da će to privući mnogo više turista i da će se na taj način promovisati svi potencijali koje Sarajevo i naša država imaju, jer je 50-ih godina svijet bio zatvoreniji, a osim toga, smatram da će Trebevićka žičara ‘oživjeti’ Trebević iako je već odavno poduzeto nekoliko koraka u tom smislu. Ovo je zaista jedan pozitivan projekt i u potpunosti ga podržavam, jer smatram da ovakvo nešto treba našem gradu i njegovim građanima”, naglasio je.

Ohranović je naveo kako se vodilo računa o sigurnosti građana te da osim nekoliko zastoja u 33 godine njenog rada nije zabilježena nijedna ljudska žrtva.

“Smatram da će se i sada tome pridavati pažnja i da će također biti zastoja iako je sve modernizovano, ali najbitnija je sigurnost građana”, pojasnio je.

Historijski arhiv Sarajevo 3. maja ove godine obilježava 70 godina postojanja, a direktor Ohranović je istakao da bi više simbolike bilo da se Trebevićka žičara otvorila na taj dan.

“Historijski arhiv Sarajevo i Trebevićka žičara su skoro vršnjaci i trebali bi imati isti dan osnivanja, ali bez obzira na sve, lijepo je što se ona otvara na Dan grada Sarajeva, 6. aprila, jer je to značajan datum. Raduje me što će građani Sarajeva dobiti poklon od onih koji trebaju brinuti i o njima i gradu”, zaključio je Ohranović.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: