Neprijavljeni radnici na gradilištima i u ilegalnim rudnicima rizikuju život da bi prehranili porodice

Mnogi građani u BiH bore se iz dana u dan da sebi i svojoj porodici osiguraju egzistenciju. Zbog toga se nerijetko odlučuju za rad nacrno, ali i na ilegalne poslove koji mogu rezultirati i smrću.

Početkom ove godine u krugu ilijaške željezare preminuo je 36-godišnji Selvedin Omerović kojeg je na kopu zatrapala zemlja i drugi materijali. On je već jednom doživio istu nesreću, ali je preživio i pretrpio povrede kičme. Tada je poginuo njegov kolega Adnan Seferović kojem je bilo 27 godina. Nažalost, Omerović je i dalje rizikovao život i kopao jalovinu jer mu je to bio jedini izvor prihoda. Prehranjivao je suprugu, troje male djece i svoju majku.

U 2015. godini Tuzlanski kanton potresla je vijest da su poginula četvorica mladih muškaraca Adel Šehić, Alem Dedić, Arif Alibašić i Edin Herić koji su ilegalno kopali ugalj na površinskom kopu Dubrave. Dvije osobe su povrijeđene u ovoj stravičnoj nesreći. Svi su ovim prehranjivali svoje porodice.

Rubriku crne hronike nerijetko pune i vijesti o poginulim radnicima na gradilištima i u rudnicima. Nadležne inspekcije upravo u ovim sektorima otkriju veliki broj neprijavljenih radnika. Nažalost, i oni koji su prijavljeni izloženi su riziku, jer nisu dovoljno zaštićeni na radnom mjestu, ali za razliku od neprijavljenih imaju pravo na obeštećenje u slučaju nesreće.

Uprava za inspekcijske poslove KS je u 2017. godini otkrila 908 osoba bez zaključenog ugovora o radu, od čega je bilo 30 građevinskih radnika.

“Napominjemo i da je u protekloj godini u Kantonalnoj upravi za inspekcijske poslove KS zaprimljeno svega nekoliko zahtjeva za inspekcijski nadzor radi nelegalnog rada na gradilištima. Prema planu i programu rada Inspektorata rada, zaštite na radu i socijalne zaštite u 2017. godini akcent je stavljen na suzbijanje nelegalnog rada u ugostiteljstvu, trgovini i obrtu, dok je 2016. godine, u akciji s federalnom inspekcijom i pripadnicima MUP-a, provedeno desetine inspekcijskih nadzora na gradilištima na prostoru KS i FBiH”, rekla nam je Vildana Brdarić, viša stručna saradnica za informisanje KUIPKS.

U 2016. godini je prilikom jedne kontrole na samo dva gradilišta u KS pronađeno 30 radnika koji nisu bili prijavljeni niti su imali bilo kakvo osiguranje, a prije pet godina spominjana je i informacija da blizu 400 građevinskih firmi zapošljava radnike nacrno. Tokom proteklih godina najviše ih je otkriveno u KS, Mostaru i Tuzli. Pojedini radnici su anonimno tvrdili kako gazde pojedinih firmi zaposle i 150 građevinaca nacrno.

U nesreći koja se 2015. godine dogodila na gradilištu na Marijin-Dvoru u Sarajevu poginula su dva radnika, a jedan je povrijeđen. Nadležne osobe iz firme koja je izvodila građevinske radove su bile privedene, a sudski postupak još traje. U prethodnim godinama nesreće na gradilištima zabilježene su i u Zenici, Tuzli, Mostaru, Bijeljini, Banjoj Luci, Derventi…

Na području Republike Srpske u prošloj godini je kontrolisano 819 radnika u sektoru građevinarstva i eksploatacije ruda i kamena, a u 24 slučaja utvrđeno je da radnici nisu imali zaključen ugovor o radu i nisu bili prijavljeni na obavezne vidove osiguranja, 22 radnika u oblasti građevinarstva i dva radnika u oblasti eksploatacije ruda i kamena.

“Također, u kontrolama u kojima je Urbanističko-građevinska inspekcija RS konstatovala da poslodavcu nedostaje određeni broj kadra za ispunjavanje uslova iz licenci u smislu stalnog zaposlenja osoba s visokom stručnom spremom, inžinjera za građenje i kvalifikovanih radnika građevinske struke, nalagala je rješenjem zapošljavanje potrebnih radnika. Po nalogu inspekcije, subjekti kontrole su naknadno zaposlili 10 diplomiranih inžinjera raznih struka i 91 KV radnika građevinske struke”, rekla nam je glasnogovornica Uprave za inspekcijske poslove RS Dušanka Makivić.

Iako su i federalne, kantonalne i inspekcije RS-a pojačale kontrole na terenu, rad nacrno je i dalje prisutan. Ljudi se odluče raditi neprijavljeni i rizikovati svoje živote jer nemaju drugih opcija da zarade novac potreban za život.

Legalni radnici na građevini zarađuju blizu 560 KM mjesečno, što je dosta ispod prosjeka u zemljama EU. Oni koji nisu prijavljeni, rade za mnogo niža primanja. Gazde koje ne prijavljuju svoje radnike pravdaju to visokim porezima, a često kažu radnicima kako im čine uslugu što im uopće daju posao. Osobe koje rade ilegalno na kopovima za kolica berne dobiju od 10 do 15 KM, a ukoliko kopaju ugalj u legalnim rudnicima zarade do 50 KM. Njihovi životi, koje svakodnevno rizikuju, nemaju cijenu.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: