Uočene greške: Zakon o akcizama različit na tri jezika 0 Dijeljenje

SARAJEVO – Poslanici u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH pojedine zakone iz seta zakona u vezi s akcizama usvojili su u različitim tekstovima na srpskom, hrvatskom i jeziku bošnjačkog naroda. Tačnije, zakoni na hrvatskom jeziku i jeziku bošnjačkog naroda razlikuju se od teksta zakona napisanog na srpskom jeziku.

Naime, u Zakonu o izmjenama zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u srpskoj verziji teksta nedostaju riječi “na posebnom podračunu”, a koje imaju u verzijama na hrvatskom jeziku i jeziku bošnjačkog naroda.

Konkretno u tom članu zakona govori se o raspodjeli naplaćenih prihoda od putarine koji se vode na “posebnom podračunu” kod Centralne banke BiH, koja će se utvrditi po metodologiji koju propiše Upravni odbor CB BiH posebnim aktom.

Drugi sporni članovi nalaze se u Zakonu o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda u kojem na hrvatskom jeziku i jeziku bošnjačkog naroda nedostaju riječi “na posebne podračune otvorene u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine”, a koje se nalaze u zakonu na srpskom jeziku.

U istom tom zakonu na hrvatskom jeziku i jeziku bošnjačkog naroda piše da “rezerva se računa kao suma povrata za sljedeći dan”, dok u zakonu na srpskom jeziku piše “rezerva se računa kao suma povrata za sljedeći radni dan”.

O ovom problemu napravljena je i službena zabilješka u Odjelu za izradu i objavljivanje pravnih akata, ali po svemu sudeći problem neće biti otklonjen i zakoni će biti objavljeni u različitom tekstu.

“Da postoje razlike u jezičkim varijantama upoznala sam sekretara Predstavničkog doma Marina Vukoja 12. decembra, a sekretara Doma naroda Bojana Ninkovića 18. decembra. Nakon toga sekretari su mi rekli da se zakoni pripreme i pošalju na objavu identični kakvi su došli od strane predlagača”, piše u službenoj zabilješci koju je potpisala Mira Škrba-Tomić, šefica Odjeljenja za izradu i objavljivanje pravnih akata Parlamentarne skupštine BiH.

Predstavnički dom 15. decembra usvojio je set zakona o akcizama, što je obaveza preuzeta Reformskom agendom i jedan od uslova za povlačenje sredstava od MMF-a i međunarodnih kreditora kao što su EBRD, EIB i Svjetska banka.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: